Sve objaveBlog

e-Račun obveza 1.1.2026: praktični vodič za računovodstvene servise

Od 1.1.2026. svi B2B računi u Hrvatskoj idu u CIUS-HR XML formatu kroz FINA Moj-eRačun. Obveza je 5 mjeseci u snazi. Kako sustići ako još niste i kako automatizirati prijem kroz n8n i AI klasifikaciju.

• e-Račun
• Računovodstvo
• Vodič

Jurica StublićOsnivač · ai.webica.hr2. lipnja 2026.·12 min čitanja

Vrijeme je tu. Od 1. siječnja 2026. svi B2B računi u Hrvatskoj moraju ići u CIUS-HR XML formatu kroz FINA-in sustav Moj-eRačun. Ne PDF. Ne JPG. Ne papir. XML.

Ako vodite računovodstveni servis, to znači dvije stvari. Vaši klijenti moraju biti spremni na izdavanje i zaprimanje e-Računa, a vaš tijek rada se mijenja od temelja. Sad pišem ovo u lipnju 2026. i većina servisa s kojima razgovaram još nije do kraja sredila popis klijenata.

Ovaj članak je praktičan vodič: što obveza zaista znači, kako sustići ako još niste prešli i kako automatizirati prijem tako da volumen e-Računa ne pojede vaš tim. Pisao sam ga za vlasnike i voditelje servisa s 3 do 30 ljudi. Ne za pravnike, ne za IT odjele.

Ako tek krećete s temom vaučera 2026, krenite od vodiča kroz vaučere za digitalizaciju. Ovaj članak pretpostavlja da znate osnove.

Što se zapravo mijenja od 1.1.2026.

Do sada ste fakture primali u različitim formatima. PDF mailom, JPG s mobitela, papir donesen u ured, ručno upisan tekstualni opis. Svaki od tih formata je tražio ručni rad u servisu jer netko mora pročitati i upisati u Minimax, Pantheon ili Synesis.

Od 1.1.2026. Zakon o fiskalizaciji 2.0 uvodi obvezu izdavanja i zaprimanja e-Računa u CIUS-HR shemi. To je standardizirani XML format koji opisuje fakturu strojno čitljivo. Svako polje (OIB izdavatelja, datum, neto, PDV stope, stavke, IBAN) ima svoje mjesto u strukturi.

Drugi dio promjene je infrastruktura. CIUS-HR XML ne ide mailom. Ide kroz FINA-in Moj-eRačun sustav. Izdavatelj ubaci XML u FINA-u, primatelj ga povuče s FINA-e. Svi računi prolaze kroz tu centralnu točku, što državi omogućuje real-time uvid u promet PDV obveznika.

Treba shvatiti da ovo nije manja promjena. Servisi su godinama gradili procese oko PDF-a. Svaki taj proces sad treba revidirati. Tko izdaje? Tko prima? Što se događa kad netko pošalje PDF nakon 1.1.2026.?

Koga obavezuje (i tko je iznimka)

Obveza pokriva sve B2B transakcije između poreznih obveznika u Hrvatskoj. Praktično, to su:

• d.o.o. i j.d.o.o. svih veličina
• obrti dohodaši i obrti dobitaši u PDV sustavu
• ustanove i druge pravne osobe koje izdaju račune drugim poduzetnicima

Iznimke su uglavnom:

• Krajnji potrošači (B2C) i dalje primaju fiskalizirane račune kao i do sada
• Mali porezni obveznici koji nisu u PDV sustavu i posluju samo s krajnjim potrošačima
• Neki specifični obrti dohodaši ovisno o pravnom statusu

Paušalni obrti su poseban slučaj. Ako paušalist izdaje račune drugim poduzetnicima (B2B), ulazi u obvezu izdavanja e-Računa kao i ostali. Ako posluje samo s krajnjim potrošačima, ne ulazi. Većina paušalista u stvarnosti radi mješovito.

Za vaš servis to znači jednu konkretnu stvar. Svakog svog klijenta morate svrstati u jednu od tri kategorije i ovisno o tome krenuti s pripremom.

Kako CIUS-HR XML izgleda u praksi

Bez ulaska u tehničke detalje, evo strukture koja vam može pomoći razgovarati s klijentima. CIUS-HR XML sadrži:

• Header sa OIB-om izdavatelja i primatelja, brojem računa, datumom izdavanja i datumom dospijeća
• Stavke kao zaseban blok za svaku liniju (opis, količina, jedinična cijena, PDV stopa)
• Iznose s razdvojenim neto, PDV-om po stopama i ukupno
• Plaćanje s IBAN-om, modelom i pozivom na broj
• Reference na ugovor, narudžbenicu ili prethodni račun ako postoje

Bitno je razumjeti da je struktura fiksna. Ako izdavatelj nešto preskoči (npr. ne stavi IBAN), FINA odbija dokument. Ako primatelj očekuje IBAN, neće ga pronaći jer ga nema.

To je dobra vijest za automatizaciju. Strojno čitljiv format znači da se polja izvlače direktno bez OCR-a i bez pogađanja. Loša vijest je da svaka greška u izvoru znači da račun nije prošao.

Što vaš servis mora napraviti ako još niste prešli

Ovo je checklist koji koristim s klijentima. Nije izmišljen, dolazi iz stvarnih priprema koje sada radim s tri servisa u Zagrebu.

1. Popis svih klijenata

Najprije napravite Excel ili Google Sheet. Po klijentu unesite: OIB, naziv, pravni oblik (d.o.o., j.d.o.o., obrt), je li u PDV sustavu (DA/NE), tipove dokumenata koje izdaju (izlazni B2B, B2C, oba) i tipove koje primaju.

Bez ovog popisa ne možete planirati ništa drugo. U pravilu otkrijete da niste sigurni za 10 do 20% portfelja. Provjerite kroz OIB.hr ili Sudski registar.

2. Mapa softvera

Za svakog klijenta upišite koji softver koristi za izdavanje računa. Ako klijent koristi Minimax, Pantheon, RRiF, Synesis ili Luceed, vjerojatno imaju nativnu CIUS-HR podršku. Ako koristi Excel template ili neki stari ERP, treba ozbiljnu intervenciju.

Klijenti s problematičnim softverom su prvi na redu za razgovor. Imaju najviše posla pred sobom.

3. Registracija na Moj-eRačun

FINA-in sustav Moj-eRačun je centralna točka prometa e-Računa. Svaki vaš klijent (ili vi za njega s odgovarajućom punomoći) treba se registrirati. Registracija traje 2 do 5 radnih dana.

Ne ostavljajte za sljedeći mjesec. FINA ima sporiji obrt jer val zahtjeva iz kraja 2025. i početka 2026. još nije do kraja procesiran. Računajte na 5 do 10 radnih dana u praksi.

4. Testno kolo

FINA omogućuje testni okoliš. Iskoristite ga. Za svakog klijenta napravite testni izdani račun i testni primljeni račun s 2-3 dobavljača. Ako sve prođe, znate da je infrastruktura postavljena.

Otprilike 1 od 5 klijenata otkrije probleme u testnom kolu (krivi OIB u softveru, neispravan IBAN format, kriva PDV stopa za neku stavku). Bolje to riješiti u testnom okolišu nego kroz odbijene račune u produkciji.

5. Interna edukacija servisa

Vaš tim mora razumjeti novi tijek. Tko provjerava prispjele e-Račune? Što ako klijent dobije neispravan dokument? Kako bilježite slučajeve u kojima dobavljač odbija slati e-Račun?

Ovo je možda najpodcijenjeniji dio. Bez jasnih internih pravila, prvih 90 dana e-Račun obveze su kaos. Vidio sam to kod više servisa koji su tehnički bili spremni, ali nisu znali tko šta provjerava.

5 najčešćih grešaka u pripremi

Vidio sam ih sve. Evo redoslijedom učestalosti:

1. "Pratit ćemo to kad bude problem." Najopasnija greška. Tipičan servis s 50+ klijenata treba 4 do 6 tjedana priprema. Servisi koji su krenuli u prosincu 2025. većinom nisu stigli za 1.1.2026. Sad isti scenarij ponavljaju oni koji su odgodili na "kad pojede prvi klijent".

2. "Minimax (ili Pantheon) će to sam riješiti." Ne, neće. Softver podržava CIUS-HR format, ali integracija s FINA Moj-eRačun, mapiranje klijenata, registracija i testno kolo su vaš posao. Softver je samo dio puzzle-a.

3. Nemapirani paušalisti. Servisi često imaju 15 do 30% paušalista u portfelju. Status paušalista (B2B vs B2C) određuje obvezu. Ako ih ne pregledate jednog po jednog, ostavljate rupe u pripremi.

4. Ne testirate s pravim dobavljačima. Testno kolo s "izmišljenim" računima je manje korisno od testa s 2-3 stvarna dobavljača klijenta. Stvarni dobavljači imaju stvarne specifičnosti (formati IBAN-a, posebne PDV stope, nestandardni opisi stavki) koje testni račun ne pokriva.

5. Ne dokumentirate što je propalo. Bez pisanog traga koje ste probleme pronašli i kako ste ih riješili, nemate ništa za pokazati klijentima ni Poreznoj upravi ako bude eskalacija. Vodite zapisnik od prvog testa.

Kako automatizirati prijem e-Računa u vašem tijeku rada

Ovo je dio koji najviše rasterećuje servis. Bez automatizacije, e-Račun obveza znači da netko iz vašeg tima svaki dan ulazi u Moj-eRačun za svakog klijenta, povlači XML i radi nešto s njim u Minimaxu ili Pantheonu. Volumen raste, ljudi ostaju isti.

Postavljam sloj koji to čini automatski. Sastoji se od četiri komponente:

Konektor na FINA Moj-eRačun. n8n workflow koji se ujutro budi, povlači sve nove e-Račune za svakog klijenta i sprema XML-ove u Postgres bazu s audit logom (tko, kad, koji dokument).

Parser CIUS-HR XML-a. Izvlači polja u strukturirani oblik. Ovaj korak je tehnički najjednostavniji jer je XML standardiziran.

AI klasifikator po kontnom planu. Claude Sonnet 4.5 plus vektorska baza povijesnog kontiranja per-klijent (pgvector). Sustav uči koji dobavljač ide na koji konto za svakog klijenta. Nakon 30 dana, prijedlozi su točni u 85 do 92% slučajeva.

Unos u Minimax ili Pantheon. Direktno preko REST API-ja (Minimax) ili strukturirane CSV/XML šablone (Pantheon). Knjigovođa u servisu vidi listu predloženih knjiženja i validira ih u 5 sekundi po dokumentu.

Cijeli tijek za jednu fakturu od prijema do potvrđenog knjiženja: 15 do 30 sekundi. Bez automatizacije, isti put traje 3 do 5 minuta.

Ako želite konkretan ROI za svoj servis, pokrenite kalkulator na našoj stranici za računovodstvene servise. Stavite stvarne brojeve, dobijete izračun bez forme.

Koliko se realno vraća uloženo

Tipičan servis s 30 klijenata radi oko 1.500 ulaznih faktura mjesečno. Bez automatizacije, uz 8 minuta po fakturi i 12 EUR satnice, to je 200 sati i 2.400 EUR mjesečno. Godišnje: oko 30.000 EUR skrivenog troška.

Automatizacija s 75% efikasnosti vraća oko 22.500 EUR godišnje. Projekt pune integracije (paket koji uključuje OCR za stare PDF račune koji još uvijek pristižu, e-Račun pipeline, klasifikator i unos u softver) ide 4.500 do 7.500 EUR jednokratno.

Bez vaučera, vraća se za 3 do 4 mjeseca. Sa EU vaučerom 2026 koji pokriva 60 do 70%, vaš dio je 1.800 do 3.000 EUR i vraća se za otprilike mjesec dana.

Konkurentska prednost koju imam: ja sam paušalni obrt, pa fakturiram bez PDV-a. Konkurenti d.o.o. dodaju 25%. Na projektu od 5.500 EUR, to je 1.375 EUR razlike u vašu korist.

Što ako kasnite (čitate ovo u 2026. i još niste prešli)

Ako čitate ovo i niste se još uskladili, niste sami. Procjenjujem da 15 do 25% servisa u Hrvatskoj još uvijek vodi dio portfelja na starom procesu i nada se da neće dobiti odbijenicu od dobavljača. To je tempirana mina, ali nije izgubljeno. Realan plan u 5 do 6 tjedana:

• Tjedan 1-2: popis klijenata, mapa softvera, identifikacija problematičnih slučajeva
• Tjedan 3: registracija na Moj-eRačun za sve klijente (kreće se u rate od 10 do 15 po tjednu)
• Tjedan 4-5: testno kolo, postavljanje automatizacije za prijem, edukacija tima
• Tjedan 6: dovršavanje, kontrola, prelazak u produkciju

Ako imate samo nekoliko velikih klijenata koji još nisu uskladili, prioritetno štitite njih. Mali i jednostavni klijenti mogu uhvatiti tempo kroz sljedeća 2 do 3 mjeseca.

Najvažnije: nemojte se nadati produženju roka. Rok je prošao 1.1.2026. Praksa se gradi svaki tjedan. Servisi koji su za 1.1.2026. bili spremni već preuzimaju klijente s onih koji još nisu.

Sažetak

e-Račun obveza je u snazi već 5 mjeseci. Pitanje više nije rok, nego što ste s time napravili. Servisi koji su tehnički i operativno spremni zadržavaju portfelj i preuzimaju klijente s onih koji još nisu. Servisi koji još nisu na CIUS-HR XML-u gube 10 do 20% portfelja u prvih 90 dana neusklađenosti.

Priprema je u 5 koraka: popis klijenata, mapa softvera, registracija na Moj-eRačun, testno kolo, interna edukacija. Sve se može odraditi u 4 do 6 tjedana. Ako još niste počeli, krenite ovaj tjedan.

Automatizacija prijema e-Računa kroz n8n, AI klasifikaciju i direktan unos u Minimax ili Pantheon štedi tipičnom servisu 25 do 35 sati tjedno. EU vaučer 2026 pokriva 60 do 70% troška projekta, vraćeno se obično za 1 do 3 mjeseca.

Ako želite konkretan plan za svoj servis, provjerite kvalificirate li se za vaučer ili mi se javite direktno preko kontakt forme.

O autoru

Jurica Stublić

Osnivač webica.hr, ai.webica.hr i rent.webica.hr

Sedam plus godina developmenta i AI automatizacije. Gradim Document AI Hub za hrvatske računovodstvene servise i pomažem MSP-ima iskoristiti EU vaučere za digitalizaciju - od prijave u ENPOO i eKohezija sustav do isporuke rješenja i edukacije tima. Osnivač prve hrvatske platforme za AI web stranice - rent.webica.hr - kreiraj i lansiraj web stranicu u 5 minuta.

Javi seViše o meni